Prije točno 6 mjeseci potpisan je Ugovor za izvođenje radova u okviru projekta “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – produbljenje južnog veza AGCT (POR2CORE-AGCT dredging)”. Kako bi se javnosti predstavili radovi u tijeku, danas je na kontejnerskom terminalu Brajdica, kojim upravljaju Jadranska vrata d.d. (AGCT) održana konferencija za medije u organizaciji Lučke uprave Rijeka.
Ugovor obuhvaća radove produbljenja morskog dna u duljini od 100 m uz obalni zid južnog veza čime će se izjednačiti dubina mora u dužini od 428 m operativne obale Kostrensko pristanište na kontejnerskom terminalu Brajdica.
„Radosni smo što radovi napreduju prema planu. Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici u duljini od 100 metara presudno je za poslovanje Jadranskih vrata d.d. (AGCT) budući da posljednjih godina svjedočimo porastu veličine kontejnerskih brodova koji pristaju u riječkoj luci.“ – rekao je Emmanuel Papagiannakis, izvršni direktor AGCT-a. Nadodao je i sljedeće:
Servis 2M alijance dolazi u Rijeku sa brodovima kapaciteta 15.000 TEU, dok kod drugog direktnog servisa sa Dalekog Istoka kojeg održavaju brodari Ocean Alliance-a kapacitet brodova doseže 10.000 TEU. Većina novogradnji u sljedeće dvije godine u rangu je 18.000 – 24.000 TEU kapaciteta. Veći brodovi uposleni na pomorskim rutama između Azije i Mediterana te Azije i Jadrana, smanjili su trošak prijevoza kontejnera na razinu onog za Sjevernu Europu, stoga možemo zaključiti da su planovi brodara dugoročni. Na nama je da osiguramo mogućnost priveza i rada na većim brodovima, kako bi AGCT ostao Gateway u sjevernom Jadranu.
Postojećih 328 metara Kostrenskog pristaništa ograničava količinu kontejnera dostupnih za rukovanje na kontejnerskim brodovima koji tiču AGCT, čime se tim brodovima umanjuje raspoloživi kapacitet te smanjuje iskoristivost. Produbljenjem dodatnih 100 metara Kostrenskog pristaništa najveći brodovi koji danas tiču Rijeku, kapaciteta 15 000 TEU (ekvivalent 20’ stopnim kontejnerima) mogu maksimalno iskoristiti količine tereta bez ograničenja.
Sve je to dodatno podržano nedavnim proširenjem intermodalnog područja AGCT-a, čime je značajno povećan kapacitet na željeznici. Osim navedenog, povećava se i sigurnost te skraćuje vrijeme potrebno za privez (i odvez) svih kontejnerskih brodova koji pristaju na AGCT.
Uzevši u obzir gubitak 100 metara veza i građevinskog područja potrebnog za izvođače, tijekom radova na produbljenju naš fokus bit će na održavanju razine pružanja usluga i smanjenju svih operativnih poremećaja.
Važno je za napomenuti kako u tijeku postoji još jedan CEF projekt dodatnog produbljenja cijelom duljinom od 430 metara Kostrenskog pristaništa na dubinu od 16.5 metara. Time bi se omogućio prihvat kontejnerskih brodova sljedeće generacije, poboljšao protok roba između Azije i Europe gdje ciljana tržišta sve većim udjelom uključuju zemlje središnje Europe. Slijedom trenutnog udjela željeznice na AGCT-u koji iznosi 42%, ovim se projektom također podržava i ekološki osviješten opskrbni lanac, korištenjem tehnologije prijevoza sa najmanjim negativnim utjecajem na okoliš.
Očekujemo da će spomenuti projekti pozitivno pridonijeti razvoju riječke luke kao značajnog južnog ulaza u Europu, dodatno povećati udio željezničkog prometa i razvoj cjelokupne logističke industrije u Hrvatskoj. Iza nas je uspješna 2019. godina, u kojoj smo rasli 20% u odnosu na prethodnu, dok u 2020. godini, unatoč COVID-u bilježimo rast od 12 % u odnosu na 2019 godinu. Štoviše, s ponosom mogu reći kako je iza nas izuzetno uspješan svibanj; mjesec koji je ostvario najveći promet u povijesti terminala i listopad; mjesec koji je ostvario najveći promet na željeznici u povijesti terminala, sa udjelom u ukupnom prometu od 47% , te porastom od 30% u usporedbi s prošlom godinom – komentirao je Emmanuel Papagiannakis, izvršni direktor AGCT-a, te je još nadodao:
„Sljedeći tjedan AGCT će preći 300.000 TEU, što predstavlja novi i značajni rekord. Rast tereta na željeznici ključni je pokretač razvoja jer 70% volumena dolazi sa tržišta izvan Hrvatske iz središnje i jugoistočne Europe. Nastaviti ćemo sa razvojem luke i intermodalnih servisa radujući se nastavku kontinuiranog rasta riječke luke.“