O nama

Naša vizija

"Mi ćemo postati profitabilni i omiljeni Gateway fokusirajući se na sve zahtjeve interesnih strana, osiguravajući angažirani i efikasan tim, sa upravljanjem učinkom svjetske klase, fokusom na sigurnost i zaštitu okoliša, poznati po pružanju besprijekornog pojednostavljenog iskustva, koje uvijek nadilazi očekivanja naših klijenata"

Naša vizija

Naš je glavni prioritet u vođenju posla biti vodeća, svjetska, lučka, upravljačka tvrtka s krajnjim ciljem stvaranja dugoročnih dioničarskih vrijednosti. Mi namjeravamo to postići predstavljajući jedan učinkovit i integrirani sustav transporta i distribucije kako bi se osigurala kompetitivna prednost naših poslovnih suradnika u svijetu trgovine. Mi smo to postigli održavajući našu reputaciju glede učinkovitosti, pouzdanosti, profesionalizma i profitabilnosti. Ako se usmjerimo na naše ciljeve i ispunimo naše obveze, vjerujemo da će to voditi ka profitabilnosti.

Mi se obvezujemo:

• pružati vrhunsku uslugu
• osigurati pravedan povratak dioničarima

• osigurati odlične prilike za napredak naših zaposlenika
• graditi uspješan, obostrano vrijedan posao s našim korporacijskim partnerima

Korporacija International Container Terminal Services (ICTSI) bavi se kupnjom, razvojem, upravljanjem i poslovanjem kontejnerskih luka i terminala na svjetskoj razini. Osnovana u prosincu 1987. godine, na Filipinima, korporacija ICTSI je postala vodeći vlasnik, inovator i predvodnik u ovom području. Nakon integriranja i jačanja naše baze i brodskih operacija na međunarodnom kontejnerskom terminalu u Manili, na Filipinima, shvatili smo potencijal koji se pruža nezavisnim, međunarodnim rukovoditeljima kao nama, i započeli agresivni inozemni i domaći program širenja 1994. godine. Naši dosadašnji uspjesi potvrđuju našu sposobnost da se brzo prilagodimo različitim operativnim okruženjima i da dodamo značajnu vrijednost terminalima kojima upravljamo, poboljšavajući njihovu učinkovitost na svakoj razini. Također, imamo dokazanu sposobnost da djelujemo iznad očekivanja središnjih ili regionalnih vlada u privatizirajućim procesima, pridonoseći i rastu razvijenih tržišta i onih koji su u razvoju. Ponosimo se što smo partneri u pravom smislu te riječi s vladama u razvoju i upravljanju lučkim poslovima, oslobađajući ih pomorske, lučke imovine privatizacijom ili prodajom prijevoznih sredstava.

Naša strategija

Težimo ostati vodeći rukovoditelj kontejnerskih terminala, upravljajući strateški raspoređenim lukama diljem svijeta. Kako bi se to postiglo, namjeravamo proširiti naše aktivnosti međunarodno, dok radimo na poboljšanju našeg trenutnog poslovanja, kao i razvijati naše srodne poslove.

• Naše kompetitivne prednosti
  Međunarodno iskustvo
  Naš menadžment odlikuje se dosadašnjim uspjesima u razvoju luke i menadžmenta u mnogim lukama diljem svijeta.
• Najsuvremenija kompjutorska tehnologija
  Posjedujemo temeljito znanje i vještinu korištenja najsuvremenije kompjutorske tehnologije, koja nam omogućava postavljanje visokih standarda učinkovitosti za lučki menadžment.

• Spremnost iskorištavanja prilika
  Odlični smo u prepoznavanju i razvijanju profitabilnih investicijskih prilika.
• Razvijanje tržišnog cilja
  Uglavnom se specijaliziramo za razvijanje tržišnih kontejnerskih luka koje imaju najveći potencijal.
• Stručnost u vođenju radne snage
  Imamo iskustva u upravljanju kompleksnim područjima lučkog menadžmenta ljudskim potencijalima diljem svijeta, i u pretvaranju naše radne snage u aktivnog sudionika rasta tvrtke.

Namjeravamo usmjeriti naše resurse k onom što radimo najbolje: lučkom menadžmentu, vođenju i razvoju. Ovi resursi bit će dodjeljeni i kontinuirano ponovno uloženi kako bi se poboljšala i unaprijedila naša organizacija i radna snaga, kompjutorska tehnologija, strukture koje pružaju podršku i oprema za upravljanje teretom, kako bi se osigurala svjetska klasa upravljačkih standarda u svim lukama u kojima trenutno djelujemo i u kojima ćemo djelovati u budućnosti.

Korporacija ICTSI, podružnica koja je u cjelosti u vlasništvu, upravlja našim stranim djelovanjem. Osim razvoja novih lučkh koncesija, podružnica, također, mora nadgledati funkcioniranje svih kupljenih stranih terminala. Regionalna predstavništva u Manili, Hong Kongu, Jakarti, Miamiju, Sydneyju, Knysnaji, Dubaiju i Ghanai pružaju neposednost brzog odlučivanja pri investicijskim prilikama. Korporacija ICSTI trenutno vodi aktivni program kupnje novih koncesija na terminalima u Aziji, Australiji, Indijskom potkontinentu, Srednjem Istoku, Africi, Europi te Sjevernoj i Južnoj Americi.

Povijest Riječke Luke

U srednjem vijeku i ranom modernom razdoblju, Rijeka se razvila u lučki grad pod Habsburškom vladavinom. Rijeka nije mogla proširiti svoju trgovačku djelatnost iz razloga morske blokade mnogo jačih i razvijenijih susjeda Republike Venice. Ta država – grad, na suprotnoj strani jadranske obale, proglasila je sebe gospodarom jadranskog područja, što se još nazivalo Golfo di Venetia. Luka Rijeka je bila korištena za male brodove koji plove uz obalu pod habsburškom vladom.

Novo razdoblje Riječke povijesti počela je s Habsburškim carem Charlesom IV., koji je zbog promjena u globalnoj politici stekao moć za prekidanje Veneške dominacije i proglašavanje slobodne plovidbe u Jadranskom moru. 1717. godine progasio je Trst i Rijeku slobodnim lukama. Trst i Rijeka su postale ključne luke za proširenje i jačanje Habsburške trgovačke politike, glavne luke za uvoz i izvoz, te poveznice sa svim mediteranskim lukama kao i s lukama ostatka svijeta. Charles IV. posjetio je Rijeku 1728. godine kako bi mogao pratiti kako se sam grad Rijeka i luka razvijaju. Kćer cara Charlesa, carica Maria Theresa, uspjela je doprijeti i dalje u razvijanju luka, 1776. godine ona je predložila gradu da se odvoji od Mađarsko- Hrvatske krune provedene od strane Habsburške obitelji. Rijeka je bila razvijena kao korpus, odvojena od Mađarskog sabora i predvodio ju je Mađarski plemić kao Riječki guverner. To je bio početak ustanovljenja Riječke autonomije. Prvi Riječki guverner bio je Josephus Mailath od Szekely-a.

Glavna luka Rijeka sagrađena je na ušću rijeke Fiumara gdje su se mogli usidriti manji brodovi, dok su se veliki brodovi usidravali kod tvrđave grada. U drugoj polovici 18. stoljeća postojali su veliki planoi za gradnju i poboljšanje infrastructure unutar područja Fiumare. Problem je bila činjenica, da rijeka Rječina, posebice u zimskom i proljetnom razdoblju, donosi velike količine pijeska koji povećava dno rijeke i otežava uplovljavanje u luku Fiumare. Čišćenje i poboljšanje kvalitete luke bio je skup zadatak za izvođenje svake godine. Trebala su se pronaći nova riješenja. Ne obazirući se na to , Andrija Ljudevit Admić, riječki poduzetnik počeo je s velikim ulaganjima u pomorske i trgovačke veze s ujedinjenim Kraljevstvom bez obzira na Francuske smetnje tijekom Napolenovih ratova. Čak i tada, arhivski izvori pokazuju da je Rijeka imala intenzivne pomorske veza s osmanskim lukama na Mediteranu.

Nakon obnove mađarske vlade u Rijeci (1822.), kada je Rijeka Gubernium ponovno uspostavljena pod krunom St. Stephens (nakon Napoleonovih nevolje), mađarska vlada je pokazala veliki interes za Rijeku, pretvarajući je u glavnu luku za izvoz mađarski poljoprivredni proizvodi. To se dogodilo zajedno s rastom mađarske opozicije habsburškoj vlasti i jačanje ekonomske snage zbog oslobođenje za mađarske revolucionare. 1845. godine Lajos Kossutha, vođa mađarskih revolucionara (i vođe revolucije 1848/1849) došao je u Rijeku. Njegov glavni interes bio je istražiti mogućnost gradnje najkraćeg željezničkog puta između Riječke luke i Mađarskih žitnica. U isto vrijeme, raspravljalo se o mogućnosti povećanja kapaciteta luke, obnoviti luku Fiumara ili izgraditi novi pristup na otvorenom moru u prednjem dijelu grada. Po planu francuksog inženjera Hillarona Pasquala, autora projekta nove luke u Maseillesu, 1840-ih godina počelo se s izgradnjom novog dijela riječke luke. Prvi koraci započeti su na području Piazza Szapary, danas se ondje nalazi Riječka tržnica i kazalište. Postavljene prve brane ubrzo su se proširile na područje gatova i započeti su prvi koraci izgradnje luke. To je bio potpuno novi pristup izgradnji te je Rijeka uz Trst i Marseilles bila prva luka u čijoj se izgradnji koristio novi pristup.

Mađarska revlucija i rat protiv Habsburga (1848-1849), zaustavio je planove za izgradnju željeznice između Rijeke i Budimpešte. Željeznica se konačno otvorila kasnije 1873. godine. U međuvremenu, Rijeka je izgubila veliki dio prometa koji je bio prebačen u Trst. Ipak je Mađarska vlada uložila veliki trud za poboljšanjem izgubljenog vremena i postavaljaju Rijeku kao glavnu luku za cijeli istočni dio Austro-Ugarske Monarhije. Arhivski dokumenti dozvoljavaju nam da pratimo rast prometa Luke Rijeka do kraja 19. stoljeća. Mnoge važne tvrtke imale su svoje urede ovdje. Rijeka je postala glavna luka za iseljenike u novi svijet – amerikance. Većina putnika koji su putovali iz Austro-Ugarske krajem 19.st i početkom 20.st u Ameriku, prošli su upravo kroz riječku luku. Hotel Emigrant sagrađen je u blizini luke, upravo iz razloga prihvaćanja tih specifičnih putnika. Britanska tvrtka Cunrad Line svojim je brodovima prevozila direktno iz Rijeke u New York dvaput mjesečno. 

Nakon Prvog svjetskog rata, Rijeka je postala dio Kraljevine Italije, odsječena od svog prirodnog zaleđa i izolirana od ekonomskih veza na kraju ove nove domovine. To je uzrokovalo spor pad grada i degradaciju u prvoncijski grad. Na drugoj strani novo ustanoljene granice između Kraljevine Italije i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, grad Sušak je rastao. Granicu je označavala Riječina, te je glavni dio lučke infrastrukture skupa s glavnom željeznicom i ostalim neophodnim infrastrukturama pripao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Tako je počeo rasti potencijal luke Sušak (Porto Baross), postajući glavna luka za nove zemlje i za zemlje Austro – Ugarskog Kraljevstva. Dok je Rijeka propadala, Sušak je rastao zahvaljujući vezama na svojem širokom zaleđu, koji su ga postavili kao glavna poveznica s ostalim morskim zemljama.

Na samom kraju Drugog svjetskog rata, saveznici su bombardirali luku Rijeka okupiranu od strane njemačkih nacista. Nakon popularnog oslobođenja 1945. godine, luka je ponovno obnovljena. Ujedinjenim gradovima Rijeci i Sušaku dozvoljeno je ponovno razvijanje luke pod Jugoslavenskom vladavinom te je Rijeka postala najveća i najbitnija luka.

Turbulentne godine na kraju 20.st ponovno uzrokuju pad luke Rijeka. Nezavisna Hrvatska prošla je kroz negativne procese privatizacije i transformacije ekonomskog sistema, što je također negativno utjecalo i na razvijanje i rad luke. Stara željeznica ipak nije bila dobra prometna poveznica i tako je još jednom Rijeka obrisana sa liste najvažnijih istočno Europskih izlaza na more.

 GATE OPS - Prijem i otprema kontejnera (kamioni, željeznica)

PONEDJELJAK - PETAK 06:30 - 22:30

SUBOTA 06:30 - 14:30

VESSEL OPS - Brodske operacije

NON - STOP

Ova procedura namijenjena je svim vanjskim posjetiocima, špediterima, vanjskim vozačima, dobavljačima,poslovnim partnerima,brodskim agentima itd.

Svi posjetitelji moraju imati dozvolu za ulaz izdanu od:

• Lučka Uprava Rijeka izdaje dozvole za osobe koje obavljaju jednodnevni posjet, posjet koji ima valjanost do pet dana, privremenu i stalnu dozvolu ( špediteri, brodski agenti, kooperanti, itd.)
• HSSE AGCT izdaje isključivo svojim posjetiteljima dozvole koji dolaze u jednodnevni posjet kontejnerskom terminalu (dozvola izdana od strane HSSE AGCT ima valjanost do 5 dana)

   

  Na prostor gdje se odvija manipulacija kontejnerima HSSE AGCT izdaje potrebnu zaš. opremu (prsluk, zaš. kaciga) isključivo svojim posjetiteljima, a svi ostali (špediteri, brodski agenti, kooperanti itd.) imaju obavezu sa sobom nositi reflektirajući prsluk, zaš. kacigu.

Za izdavanje kartice od strane HSSE AGCT potrebno je dostaviti presliku osobne iskaznice najmanje 12 sati prije posjete kontejnerskom terminalu, ili ispuniti formular "najava posjetitelja". Nepotpuni i neispravno ispunjeni formulari neće se uzimati u obzir.
Za ulaz osoba sa vozilima svi posjetitelji moraju imati dozvolu izdanu od Lučka Uprava Rijeka.

Radi povećanja sigurnosti kako djelatnika „AGCT“-a tako i svih vanjskih posjetioca vozila koja se kreću po terminalu moraju :

• Biti propisno označena naljepnicom ili natpisom  tvrtke ili ustanove kojoj vozila pripadaju
• Imati rotirajuće žuto svjetlo na vidljivom mjestu (krov)
• U slučaju da vozilo nema rotirajuće svijetlo potrebno je uključiti sva četiri pokazivača smjera (žmigavaca)
• Striktno poštivati prometne znakove postavljene na terminalu
• Najveća dopuštena brzina na terminalu je 10 km/h
• Vozila lučke mehanizacije (auto dizalice,traktori sa prikolicama) uvijek imaju prednost

Svi vanjski posjetioci dužni su u potpunosti i bez obzira na trajanje posjete poštivati propise zaštite na radu koji vrijede na terminalu :

• Pušenje je strogo zabranjeno osim na mjestima označenim za to
• Obvezna je upotreba reflektirajuće odjeće (prsluk)
• Zabranjeno je ulaziti na terminal sa neadekvatnom obućom; klompe,ljetne šlape,sportska obuća i  slično.
• Za prolaz do upravne zgrade potrebno je koristiti žuto označene linije na cesti.
• Na prostor gdje se odvija manipulacija kontejnera moguće je ići samo uz prethodnu najavu HSSE AGCT odjela koji će vam dati sve potrebne upute kao i neophodnu zaštitnu opremu.

Adriatic Gate Container Terminal

pruža usluge pomorskog kontejnerskog terminala vezane prvenstveno za pretovar i skladištenje kontejnera,
ali također i dodatne usluge poput usluga skladištenja i CFS-a (Container Freight Station – punjenje i pražnjenje kontejnera). Sve usluge vezane su uz kontejnere i robu koja se u njima prevozi:

• Ukrcaj i iskrcaj kontejnera sa/na kontejnerske brodove
• Zaprimanje i isporuka kontejnera sa/na kamione
• Zaprimanje i isporuka kontejnera sa/na željeznicu

• Punjenje i pražnjenje robe u/iz kontejnera
• Asistencija prilikom carinskih pregleda, carinske plombe
• Skladištenje robe

Ovaj dokument detaljno opisuje sve operativne procese na AGCT-u, što pridonosi našem cilju da našim klijentima pružimo najbolju moguću uslugu na optimalno učinkoviti način. Sve procedure vezane uz brodove i teret obavljaju se putem NAVIS-a (operativnog sistema za upravljanje radom terminala). Svi interni procesi, kao i procesi interakcije sa trećim stranama koji su portebni za osiguravanje nesmetanog i jasnog tijeka kontejnera kroz AGCT također su opisani. Glavne stranke uključene u ovu interakciju su brodari (lokalni agenti i planeri brodova), špediteri i željeznički operateri/dispečeri.

AGCT_-_Operativni_prirucnik_za_korisnike_1.pdf

AGCT_-_Operation_handbook_for_clients_.pdf

JADRANSKA VRATA dioničko društvo za poslovanje kontejnerskim terminalom, JADRANSKA VRATA d.d.

• Skraćena tvrtka: JADRANSKA VRATA d.d.
• Sjedište: 51 000 Rijeka, Hrvatska - Croatia
• Godina osnutka: 2001.
• Matični / porezni broj (MB):040164791
• Osobni identifikacijski broj (OIB): 80300395055

• Tel: +385 51 332 806
• Fax: +385 51 373 007
• Adresa: Brajdica 16, P.P. 129
• E-mail: info@ictsi.hr
• Web www.ictsi.hr

• Sud upisa, matični broj upisa u sudskom registru (MBS): Trgovački sud u Rijeci pod Posl.br.Tt-12/7056-2, MBS 040164791

Tvrtka i sjedište pravnih osoba preko kojih se odvija platni promet i brojevi računa:

• RAIFFEISEN BANK AUSTRIA d.d., Petrinjska 59, 10000 Zagreb, IBAN:HR3124840081105791546
• Iznos temeljnog kapitala: 23.933.000,00 kuna (uplaćen u cijelosti)
• Ukupan broj izdanih dionica: 23.933
• Uprava: Emmanuel Papagiannakis, Goran Manfreda, Jacob Gulmann
• Predsjednik nadzornog odbora: Borislav Maletić
• Službenik za zaštitu osobnih podataka: Ivana Forenbaher, e-mail: agct-gdpr@ictsi.hr